Poštovani gosp. Kuzman, za početak nam recite nešto više o Plinoservisu Kuzman.
Obrt
postoji već dvadeset godina. Specifičnost naše tradicije leži u
činjenici da djelatnost nismo nikada mijenjali, a to znači da se bavimo
servisom plinskih bojlera, izradom plinskih instalacija i centralnog
grijanja, izvođenjem i sanacijama kotlovnica te pronalaženjem tehničkih
rješenja za neispravne dimovodne kanale. U posljednje vrijeme sve se
više bavimo sanacijama dimnjaka i dimovoda.
Imamo 17 zaposlenih i
svake godine 2 - 3 učenika školujemo za zvanje plinoinstalatera.
Naglasio bih da im pružamo mogućnost da kod nas ostanu raditi. Taj je
kadar teško pronaći i shvatili smo da bez kadra kojeg sami obrazujemo
nemamo ništa. Plinoinstalateri koji se trenutno nalaze na burzi rada su
neiskusni i u većini slučajeva taj posao ne žele raditi! Dakle, jedino
kadar koji sami obrazujemo je pouzdan i kvalitetan.
Uz to, naglasio bih da smo ove godine zaposlili dva nova djelatnika.
Uvijek
imate nova inovativna rješenja. Uostalom, upravo ste Vi prvi započeli
sa sanacijom velikih kotlovnica ugradnjom kondenzacijskih plinskih
aparata.
Točno. Naime, primjetili smo da je tehnika koja se do
sada koristila 'dala svoje'. Tehnička rješenja trebalo je modernizirati u
cilju manje potrošnje energenata, ali i ekologije. Do sada smo velik
broj kotlovnica prebacili s klasičnog ložišta na kondenzacijska i
pokazalo se da su korisnici izuzetno zadovoljni. Uštede su zaista
velike. Na primjer, u zgradi s 220 stambenih jedinica u Kutini stari
kotao zamijenjen je novim kondenzacijskim i ostvarena je ušteda od 40%.
Fokusiramo se na zamjenu dotrajalih uređaja i kotlovnica s niskim
stupnjem iskoristivosti gdje uvodimo nova pouzdana kondenzacijska
rješenja i to nam je primarni cilj.
Drugi važan dio poslovanja su
zgrade s više stambenih jedinica koje imaju etažno grijanje, ali koje
karakteriziraju loši dimnjaci. U tim slučajevima radimo i projektiramo
tako da svi korisnici pređu na kondenzacijske uređaje jer tada dotrajali
dimnjaci imaju najveće mogućnosti za sanaciju. Posla ima dovoljno, no
najveći problem je financiranje. Veći objekti s dobro organiziranim
upraviteljima zgrada pomažu stanarima da dođu do financijskih sredstava i
takvih je sve više. U pravilu, situacija ide na bolje i to je dobro.
Kondenzacija
je prihvaćena kao najbolje rješenje i nije više nepoznanica kao što je
bila prije nekoliko godina. Problem je kod velikih zgrada jer zakon
nalaže da se bilo kakve preinake smiju izvoditi jedino uz pristanak svih
stanara. To je za sada jedina, ali velika kočnica novim projektima. No,
i unatoč tome kondenzacijska rješenja su sve više zastupljena.
Što je sa servisiranjem plinskih aparata?
Već
se 2,5 godine ne bavimo servisiranjem plinskih uređaja. Razlog je vrlo
jednostavan. Ocijenili smo da je taj segment u Zagrebu prenapučen i da
taj posao rade i oni koji ga znaju i oni koji ga ne znaju. Smatrali smo
nužnim maknuti se iz tog posla i okrenuti se drugim i boljim stvarima.
Smatram da i sami uvoznici plinske opreme svoj posao ne rade
najkorektnije. Mislim da bi bilo puno efektnije da ima manje servisa u
Zagrebu, ali s više zaposlenih pa bi se onda mogla očekivati stručnost
kadra i kvalitetno obavljen posao.
Što se tiče ideje o godišnjim
ugovorima za održavanje plinskih uređaja, ona je jako stara i datira s
kraja osamdesetih. No, kada je to doba prošlo i kada je standard pao,
nastupili su problemi. Tada smo odustali od takvog načina poslovanja,
iako smo u nekoliko navrata ponovno pokušavali, ali bez uspjeha. No, u
suštini gledano, ideja o godišnjim ugovorima nije loša.
Govoreći o Vašem poslovanju, ne smijemo zaboraviti spomenuti vrlo
dobru organizaciju. Od 2005. imate certifikate ISO 9001:2000, a od 2006.
godine i ISO 14001:2004. Dakle, vodite računa o zaštiti okoliša.
Takav
slijed događaja uvjetovan je prisutnošću sve većeg broja stranih
ulagača u Hrvatsku. Dakako, i veća povezanost s Europskom unijom
uvjetovala je da se otvorimo na taj način. Smatrali smo da će to biti
korisno jer će nas po tome strani investitori uključiti u poslove. Za
nas su ti certifikati itekako važni jer je dokazana naša kvaliteta
poslovanja.
Koliko se trenutačna kriza odražava na Vaše poslovanje?
Smatram
da su riječ recesija počeli koristiti oni koji bi to najmanje trebali.
Ako je Hrvatska u nekoj krizi, onda to ne bi nikako bila ta kriza koje
je uvjetovana iz inozemstva, već je riječ o krizi zbog nekih drugih
stvari. Ovo što se događa u svijetu nije nešto zbog čega bi mi trebali
biti u krizi. Mi smo zemlja koja se bazira na uvozu, a danas je sva roba
u zemljama EU-a jeftinija nego prije pa smo u povoljnijem položaju.
Za
sada posla imamo dovoljno, jednako kao i proteklih godina. Jedino se
naplata plaćanja produljila i to je najveći problem. Dakle, problem je
ako imate veliku fakturu gdje nakon mjesec dana prvo morate platiti PDV,
dok je naplata tek za četiri ili više mjeseci.
Onaj tko hoće i zna
raditi uvijek će imati posla. Kako stvari stoje kod drugih proizvođača
opreme, ne znam. Upućen sam u poslovanje s kondenzacijskom tehnikom, a u
tom segmentu stvari dobro stoje.
S obzirom na novonastalu situaciju koja je uzrokovana krizom, čini se da je došlo do promjena u poslovanju trgovačkih mreža.
Što
se tiče velikih trgovačkih lanaca koje se bave prodajom opreme i sl,
mišljenja sam da ih u Hrvatskoj ima previše. Obilazeći sve veće centre u
Njemačkoj, ali i drugim zemljama primijetio sam kako je njihov broj
manji. Također, cijelo se poslovanje temelji na puno jednostavnijim
načelima nego kod nas. Tamo se radi na način koji je znatno jeftiniji i
jednostavniji. Što to znači? Ne rade se veliki saloni (koji su u
posljednje vrijeme u Hrvatskoj postali pravi trend), već se rade hale u
koje može ući dostavni kamion, odnosno šleper, vlak i dr. S druge
strane, po opremu dolaze isključivo instalateri. Ti 'saloni' uvijek se
nalaze na periferiji, a ne u centru jer se smatra da su te luksuzne
pozicije suprotne poslu kojim se bave instalateri i svi koji su u to
uključeni. Ne kažem da su pozicije u centru loše, već da nisu isplative.
Ono što bi svakako trebalo istaknuti je činjenica da je velik broj
instalaterskih kuća krenuo u građevinarstvo, a trgovačke kuće postale su
kooperanti građevinskim tvrtkama pa im isporučuju opremu za koju
dobivaju stanove i sl. No, s obzirom na to da je trenutno prodaja
nekretnina stala, mislim da će tu biti velikih problema. Naplata će biti
spora ili gotovo nikakva, a dugovi će ostati. No, sigurno je da će oni
koji su skromno krenuli ostati na čvrstim nogama i isplivati iz ove
krize bez većih posljedica.
Tvrtka Fero-term nam je glavni dobavljač plinskog programa, a tvrtka Ve-trgo nam nabavlja sve ostalo.
Što smatrate da bi trebalo poduzeti kako bi se smanjio broj nesreća uzrokovanih neispravnim i dotrajalim instalacijama?
Na
skoro svakom Plinarskom forumu spominjem najefikasnije načine kako da
se spriječe nesreće. Statistički gledano, najmanje se nesreća događa od
samog plina. Problem predstavljaju neispravno postavljeni plinski
uređaji, loše izvedene instalacije i dimnjaci pa se događaju trovanja
ugljičnim monoksidom. Najčešće se nesreće događaju tamo gdje je montažu
plinskih uređaja izvela nestručna osoba, odnosno 'u fušu'. Dakle, pri
izvođenju instalacija nisu bili prisutni ni plinoinstalater ni
dimnjačar.
Kako bi se smanjio broj nesreća, trebalo bi iz
maloprodaje izbaciti prodaju plinskih uređaja. Dakle, oni bi se trebali
prodavati isključivo u veleprodaji pa bi ih tada mogli kupovati samo
ovlašteni plinoinstalateri. Tako bi se točno znalo koji je instalater
ugradio uređaj i, ako bi došlo do problema, točno bi se znalo tko je
radio na određenoj instalaciji i to bi uvelike olakšalo situaciju.
Naime, plinski uređaj uopće nije proizvod, već poluproizvod i, da bi bio
ispravno montiran i postao proizvod, treba šest ovlaštenih osoba:
instalater centralnog grijanja, dimnjačar, plinoinstalater,
vodoinstalater, električar i plinoserviser! Naravno, ponekad je to samo
jedan čovjek, ali tada mora imati ovlaštenja za obavljanje svih tih
poslova.
Najveći broj nesreća događa se u jesen, odnosno s prvim
padom temperatura ispod 0°C. Vlasnici preuređenih stanova potpuno
zabrtvljuju prozore ne znajući za opasnost koja iz toga proizlazi i u
želji za 'šparanjem' energije ne omogućavaju dotok svježeg zraka. No,
nisu oni krivi za neznanje. Nitko ih nije upozorio.
Problem je i u
distributerima. Primjerice, u Zagrebu je distributer Gradska plinara
Zagreb koja konstantno provodi razne edukacije svojih korisnika, ali
tako nije u mnogim manjim gradovima. Distributera plina općenito ima
previše i oni nemaju dovoljno novaca kako bi provodili edukacije,
obavljali redovite kontrole, izdavali brošure i sl.
Potpredsjednik
ste Hrvatske stručne udruge za sanaciju dimnjaka i tu ste vrlo aktivni.
Doznajemo kako da ćete u svojim prostorijama postaviti pet montažnih
dimnjaka na kojima će se moći izmjeriti tlak u dimnjaku. Pojasnite nam o
čemu je riječ?
Kako je dimnjak koji se montira na novu vrstu
uređaja postao 'produljena plinska instalacija' i više nije običan
građevinski element (mada se takvim i dalje smatra), došlo je do
problema jer će se većina dimnjaka morati sanirati. U to će morati biti
uključene čak i nove zgrade jer je velik broj dimnjaka u njima
neispravno izveden. O čemu je riječ? Zgrade se rade s dimnjacima koji ne
mogu prihvatiti kondenzacijska ložišta. Postavlja se pitanje hoće li
uopće u budućnosti takvi dimnjaci postojati i što će biti s njihovim
održavanjem? Dakle, dogodit će se to da će već za 10 godina stanari u
novim zgradama morati krenuti u sanacije dimnjaka. Iz tog razloga javila
se potreba za postojanjem udruge koja će voditi računa o sanacijama
dimnjaka. Želimo uvesti red i disciplinu među ljude koji se bave
sanacijom dimnjaka, a djelovanje smo proširili i na proizvođače
dimovodnih cijevi.
Probali smo napraviti eksperiment, odnosno
mjerenje da vidimo da li te cijevi (bez obzira na to bile od inoksa ili
plastike) zadovoljavaju norme koje su propisali proizvođači plinskih
uređaja. Dobili smo razne podatke. Bilo je tu dobrih, ali i loših, tj.
neistinitih podataka. Proizvođači dimovodnih cijevi u pravilu daju
certifikate za pojedini element od kojih je dimnjak građen, no nikada
nismo dobili certifikat za jedan komplet, dakle dimnjak u cjelini koji
je instaliran u jednom objektu. Ipak, ako se dimnjak uzme od proizvođača
plinske opreme u kompletu, tj. od bojlera pa do završetka na dimnjaku,
mjerenja su pokazala da su certifikati uredni. No, kada se radi o
objektu u kojem je više plinskih bojlera po etažama čije dimovodne
cijevi idu u zajednički kanal, tipska rješenja se ne koriste jer ih
nema. Naša je ideja bila ispitati da li tako montiran dimnjak koji je
izveden od više pojedinačnih originalnih dijelova koji imaju
certifikate, odgovaraju zadanim normama, a mjerenja su pokazala da
postoje odstupanja. Trenutno tražimo da se tvrtke očituju po našim
nalazima. Ovdje je važno spomenuti kako je mjerenje dimnjaka izvršeno
instrumentom Wöhler DP23 koji daje egzaktne podatke za razliku od
dosadašnjih.
Valja istaknuti da proizvođači plinske opreme za
jednostavne dimovode u pravilu nude kompletna rješenja. Za složenije
dimovode proizvođači daju adrese kooperanata koji za njih rade dimovodni
pribor, cijevi i dr. Problem nastaje kada pojedini izvođači u želji za
uštedom rade kombinacije koje su im najpovoljnije ne znajući da im takva
rješenja ne 'drže vodu'.
Veliku potporu na spomenuta ispitivanja
imali smo od kolega s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u
Zagrebu, članova Hrvatske stručne udruge za sanaciju dimnjaka te kolega
i poslovnih partnera iz EU-a koji su iz sličnih asocijacija.
I za kraj, najavili ste skoro preseljenje u novi objekt...
Preseljenje
u nove poslovne prostore očekujemo pred kraj godine. Riječ je o
niskoenergetskoj kući koja će imati sustav cirkulacije zraka koji će
omogućavati zagrijavanje objekta energijom zemlje jer smo na dubini od 5
m ugradili kanale za strujanje zraka. Također, kuća će imati vakuumske
kolektore koji će dogrijavati veliki spremnik koji će pridonositi
energetskoj bilanci objekta. Tu je predviđen i veliki podrum i on će
biti rezerviran za druženja poslovnih partnera.
http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/zasto-plinski-uredaji-ne-bi-trebali-biti-u-maloprodaji-13877